Područje prostornog uređenja
Donesena je Odluka o izmjeni i dopuni prostornog plana uređenja te je na temelju te Odluke zatražena izrada prostornog plana različitih pravnih osoba. Može li se donijeti Odluka o izmjeni i dopuni postojećih Odluka radi ucrtavanja koridora žičare i određivanja uvjeta za izgradnju žičare te nastaviti sa izradom već započetih planova?
Sukladno članku 87. Zakona o prostornom uređenju koji se primjenjuje u ovom postupku, s obzirom na početak izrade izmjena i dopuna navedenih prostornih planova, predmetne odluke o izradi se mogu mijenjati i dopunjavati. Ovisno o fazi u kojoj se u trenutku izmjena nalazi izrada prostornog plana, ocjenjuje se potreba ponavljanja postupka npr. dopuna zahtjeva javnopravnih tijela, ponovno utvrđivanje prijedloga za javnu raspravu i ponavljanje javne rasprave. Ako još nije utvrđen prijedlog plana za javnu raspravu, u smislu članka 90. Zakona, nositelj izrade kod dostave izmjena i dopuna odluka o izradi predmetnih planova treba zatražiti eventualne dopune dostavljenih zahtjeva javnopravnih tijela i temeljem toga pripremiti i utvrditi prijedlog prostornog plana za javnu raspravu.
Spadaju li linijski objekti, u konkretnom slučaju gradski cjevovod, u zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola?
Vrsta, odnosno namjena građevine nije od utjecaja na mogućnost, odnosno obvezu izdavanja lokacijske dozvole. Ista se izdaje u slučajevima propisanim člankom 125. Zakona o prostornom uređenju.
Ishode li se posebni uvjeti na Idejni projekt ili na elaborat iz članka 135, stavka 4? Što treba sadržavati spomenuti elaborat? Je li dostatan prikaz obuhvata zahvata na preslici katastra?
Za utvrđivanje posebnih uvjeta prije izdavanja lokacijske dozvole potreban je idejni projekt, a u slučajevima u kojima je to propisano posebnim zakonom i elaborat propisan tim zakonom. Sadržaj tog elaborata određuje se posebnim zakonom.
Je li potrebno raditi geodetski projekt za linijske zahvate u prostoru? Članak 129. stavak 1. Možete li me uputiti na Pravilnik kojim se utvrđuje da se za linijske objekte ne treba formirati posebna čestica, odnosno raditi parcelacijski elaborat (Geodetski projekt po novom Zakonu), već se isti samo trebaju prikazati na orto-foto karti?
Člankom 129. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) propisano je da je sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz nacrte i dokumente iz čl. 128 st. 1 spomenutog Zakona i geodetski projekt. Slijedom navedenog, nije od značaja je li građevina linijska ili nije, već radi li se o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje smještaj građevine na građevnoj čestici ili građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru. Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta (Narodne novine broj 55/14) člankom 17. propisani su zahvati u prostoru za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru. Člankom 18. Istog pravilnika propisano je na kojim situacijama se prikazuju određeni zahvati u prostoru.
Za diobu građevne parcele je li i dalje potrebno izraditi projekt za gradnju kuće da bi se mogla građevna parcela isparceliati? Je li moguće isparcelirati parcelu preko parcelizacijskog elaborata bez da se radi projekt za gradnju kuće?
Pitanje nije jasno pa nije moguće dati precizan odgovor. Mogući odgovori su sadržani u odredbama članka 160., 161. i 162. Zakona o prostornom uređenju, a u svakom konkretnom slučaju meritorni odgovor je moguće dobiti od županijskog, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi zemljište.
Zanima me može li se parcelacija zemljišta provesti temeljem lokacijske dozvole izdane po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12). Naime, zahtjev za lokacijsku dozvolu je prošle godine, a lokacijska dozvola je dobivena 25.02.2014. i postala je pravomoćna.
Može.
Novim Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) nije propisana izrada detaljnog plana uređenja. Međutim, prema Pravilniku o grobljima (Narodne novine broj 99/02) obvezna je izrada detaljnog plana uređenja za organizaciju i uređenje prostora novih groblja, kao i proširenje postojećih u površini većoj od 20% ukupne površine groblja. Što je po novom Zakonu potrebno za proširenje groblja?
Nakon stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju ne može se više započeti izrada detaljnog plana uređenja u navedenu svrhu. Izrađuje se urbanistički plan uređenja ako se radi o području za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisana obveza njegove izrade.
S obzirom na novi Zakon prostornom uređenju vrijede li i dalje prostorni planovi uređenja općina u ZOP-u tj. ostaju li oni na snazi do izmjena i dopuna usklađenosti sa ovim zakonom i planovima višeg reda?
Svi prostorni planovi, dakle i prostorni planovi uređenja općina, odnosno gradova koji su važili na dan stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju važe i dalje, sve do njihova stavljanja izvan snage.
S obzirom da je stupio na snagu novi Zakon o gradnji i novi Zakon o prostornom uređenju Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ne želi više obrađivati i izdavati dozvole za neizgrađena građevinska područja. Isti je Ured izdavao zadnjih par godina kao i tijekom 1. mjeseca 2014. godine. Je li prema novom Zakonu o prostornom uređenju dopušteno izdavati dozvole za gradnju na neizgrađenom građevinskom području?
Upravni odjel dužan je rješavati sve zahtjeve, bez obzira na datum njihova zaprimanja i bez obzira na područje na kojemu se nalazi zemljište. Isto, kao i do sada, lokacijska i građevinska dozvola ne mogu se izdati za građenje na područjima za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisano obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja dok se taj plan ne donese. Ta područja su, kao i do sada, neuređeni dijelove građevinskog područja i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju, s time što donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za navedena područja za koja su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Prema odredbama članka 201. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne samouprave dužne su dopuniti prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu u skladu s tim Zakonom. Do ispunjenja ove obveze neuređenim dijelom građevinskog područja smatraju se neizgrađeni dijelovi građevinskog područja određeni prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a izgrađenim dijelovima građevinskih područja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu predmetnog Zakona smatraju se dijelovi građevinskog područja određeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.
Je li moguće produžiti važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji?
Vezano za vaš upit o mogućnosti produženja važenja lokacijske dozvole izdane na temelju odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) kojim je takva mogućnost bila propisana člankom 118. stavkom 2., a s obzirom stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13), obavještavamo vas da prema mišljenju ovoga Ministarstva nema zapreke da se važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji može produžiti budući da je to u skladu sa svrhom i ciljem odredbi novog Zakona o prostornom uređenju koji u članku 150. stavku 2. također propisuje mogućnost produženja važenja lokacijske dozvole za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je ista izdana.
Pitanje se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta. U čl. 135. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) navodi se da je javnopravno tijelo dužno utvrditi posebne uvjete ili rješenjem odbiti zahtjev u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. Zanima me što se izdaje u slučaju kada nema potrebe za izdavanjem posebnih uvjeta?
Ako posebnim propisom obveza utvrđivanja posebnih uvjeta nije propisana tada se isti ne mogu utvrđivati niti se shodno tome može podnijeti zahtjev za njihovo utvrđivanje. Ako stranka unatoč tome podnese zahtjev za utvrđivanje isti, javnopravno tijelo će isti odbaciti jer nema mjesta vođenju postupka (ZUP).
Za koje se zahvate izdaje lokacijska dozvola prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13)?
Prema odredbi članka 125. Zakona o prostornom uređenju, lokacijska dozvola izdaje se za:
Sukladno članku 87. Zakona o prostornom uređenju koji se primjenjuje u ovom postupku, s obzirom na početak izrade izmjena i dopuna navedenih prostornih planova, predmetne odluke o izradi se mogu mijenjati i dopunjavati. Ovisno o fazi u kojoj se u trenutku izmjena nalazi izrada prostornog plana, ocjenjuje se potreba ponavljanja postupka npr. dopuna zahtjeva javnopravnih tijela, ponovno utvrđivanje prijedloga za javnu raspravu i ponavljanje javne rasprave. Ako još nije utvrđen prijedlog plana za javnu raspravu, u smislu članka 90. Zakona, nositelj izrade kod dostave izmjena i dopuna odluka o izradi predmetnih planova treba zatražiti eventualne dopune dostavljenih zahtjeva javnopravnih tijela i temeljem toga pripremiti i utvrditi prijedlog prostornog plana za javnu raspravu.
Spadaju li linijski objekti, u konkretnom slučaju gradski cjevovod, u zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola?
Vrsta, odnosno namjena građevine nije od utjecaja na mogućnost, odnosno obvezu izdavanja lokacijske dozvole. Ista se izdaje u slučajevima propisanim člankom 125. Zakona o prostornom uređenju.
Ishode li se posebni uvjeti na Idejni projekt ili na elaborat iz članka 135, stavka 4? Što treba sadržavati spomenuti elaborat? Je li dostatan prikaz obuhvata zahvata na preslici katastra?
Za utvrđivanje posebnih uvjeta prije izdavanja lokacijske dozvole potreban je idejni projekt, a u slučajevima u kojima je to propisano posebnim zakonom i elaborat propisan tim zakonom. Sadržaj tog elaborata određuje se posebnim zakonom.
Je li potrebno raditi geodetski projekt za linijske zahvate u prostoru? Članak 129. stavak 1. Možete li me uputiti na Pravilnik kojim se utvrđuje da se za linijske objekte ne treba formirati posebna čestica, odnosno raditi parcelacijski elaborat (Geodetski projekt po novom Zakonu), već se isti samo trebaju prikazati na orto-foto karti?
Člankom 129. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) propisano je da je sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz nacrte i dokumente iz čl. 128 st. 1 spomenutog Zakona i geodetski projekt. Slijedom navedenog, nije od značaja je li građevina linijska ili nije, već radi li se o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje smještaj građevine na građevnoj čestici ili građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru. Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta (Narodne novine broj 55/14) člankom 17. propisani su zahvati u prostoru za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru. Člankom 18. Istog pravilnika propisano je na kojim situacijama se prikazuju određeni zahvati u prostoru.
Za diobu građevne parcele je li i dalje potrebno izraditi projekt za gradnju kuće da bi se mogla građevna parcela isparceliati? Je li moguće isparcelirati parcelu preko parcelizacijskog elaborata bez da se radi projekt za gradnju kuće?
Pitanje nije jasno pa nije moguće dati precizan odgovor. Mogući odgovori su sadržani u odredbama članka 160., 161. i 162. Zakona o prostornom uređenju, a u svakom konkretnom slučaju meritorni odgovor je moguće dobiti od županijskog, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi zemljište.
Zanima me može li se parcelacija zemljišta provesti temeljem lokacijske dozvole izdane po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12). Naime, zahtjev za lokacijsku dozvolu je prošle godine, a lokacijska dozvola je dobivena 25.02.2014. i postala je pravomoćna.
Može.
Novim Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) nije propisana izrada detaljnog plana uređenja. Međutim, prema Pravilniku o grobljima (Narodne novine broj 99/02) obvezna je izrada detaljnog plana uređenja za organizaciju i uređenje prostora novih groblja, kao i proširenje postojećih u površini većoj od 20% ukupne površine groblja. Što je po novom Zakonu potrebno za proširenje groblja?
Nakon stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju ne može se više započeti izrada detaljnog plana uređenja u navedenu svrhu. Izrađuje se urbanistički plan uređenja ako se radi o području za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisana obveza njegove izrade.
S obzirom na novi Zakon prostornom uređenju vrijede li i dalje prostorni planovi uređenja općina u ZOP-u tj. ostaju li oni na snazi do izmjena i dopuna usklađenosti sa ovim zakonom i planovima višeg reda?
Svi prostorni planovi, dakle i prostorni planovi uređenja općina, odnosno gradova koji su važili na dan stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju važe i dalje, sve do njihova stavljanja izvan snage.
S obzirom da je stupio na snagu novi Zakon o gradnji i novi Zakon o prostornom uređenju Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ne želi više obrađivati i izdavati dozvole za neizgrađena građevinska područja. Isti je Ured izdavao zadnjih par godina kao i tijekom 1. mjeseca 2014. godine. Je li prema novom Zakonu o prostornom uređenju dopušteno izdavati dozvole za gradnju na neizgrađenom građevinskom području?
Upravni odjel dužan je rješavati sve zahtjeve, bez obzira na datum njihova zaprimanja i bez obzira na područje na kojemu se nalazi zemljište. Isto, kao i do sada, lokacijska i građevinska dozvola ne mogu se izdati za građenje na područjima za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisano obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja dok se taj plan ne donese. Ta područja su, kao i do sada, neuređeni dijelove građevinskog područja i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju, s time što donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za navedena područja za koja su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Prema odredbama članka 201. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne samouprave dužne su dopuniti prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu u skladu s tim Zakonom. Do ispunjenja ove obveze neuređenim dijelom građevinskog područja smatraju se neizgrađeni dijelovi građevinskog područja određeni prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a izgrađenim dijelovima građevinskih područja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu predmetnog Zakona smatraju se dijelovi građevinskog područja određeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.
Je li moguće produžiti važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji?
Vezano za vaš upit o mogućnosti produženja važenja lokacijske dozvole izdane na temelju odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) kojim je takva mogućnost bila propisana člankom 118. stavkom 2., a s obzirom stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13), obavještavamo vas da prema mišljenju ovoga Ministarstva nema zapreke da se važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji može produžiti budući da je to u skladu sa svrhom i ciljem odredbi novog Zakona o prostornom uređenju koji u članku 150. stavku 2. također propisuje mogućnost produženja važenja lokacijske dozvole za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je ista izdana.
Pitanje se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta. U čl. 135. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) navodi se da je javnopravno tijelo dužno utvrditi posebne uvjete ili rješenjem odbiti zahtjev u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. Zanima me što se izdaje u slučaju kada nema potrebe za izdavanjem posebnih uvjeta?
Ako posebnim propisom obveza utvrđivanja posebnih uvjeta nije propisana tada se isti ne mogu utvrđivati niti se shodno tome može podnijeti zahtjev za njihovo utvrđivanje. Ako stranka unatoč tome podnese zahtjev za utvrđivanje isti, javnopravno tijelo će isti odbaciti jer nema mjesta vođenju postupka (ZUP).
Za koje se zahvate izdaje lokacijska dozvola prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13)?
Prema odredbi članka 125. Zakona o prostornom uređenju, lokacijska dozvola izdaje se za:
- eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
- određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
- zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
- etapno i/ili fazno građenje građevine
- građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.
Koji se zahvati u prostoru, i prema kojem posebnom propisu, ne smatraju građenjem?
Ne postoji posebni propis koji bi taksativno odredio zahvate u prostoru koji nisu građenje, tj. koji se ne smatraju građenjem. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 38. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13) građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Dakle, zahvati u prostoru koji nisu građenje su svi zahvati u prostoru u kojima se ništa ne gradi. Primjerice, to su objekti i uređaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz riječnu ili morsku obalu, sportska letilišta bez građevina.
Je li pravni interes i je li obvezno vlasništvo građevne čestice, bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili za početak građenja?
Nije. Postojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, pa se postojanje istog u načelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja. Vlasništvo građevne čestice nije nužno niti za izdavanje lokacijske dozvole niti za početak građenja, ali prije početka građenja građevna čestica mora biti formirana (evidentirana u katastru).
Mogu li graditi na građevnoj čestici koja nema izlaz na javnu površinu?
Ovisno o načinu na koje je to pitanje uređeno građevinskom dozvolom. Naime, građevinskom dozvolom može se odrediti obveza priključenja građevne čestice, odnosno zgrade izravno na javnu površinu ili posredno na javnu površinu putem služnosti prolaza i/ili provoza odnosno preko zemljišta u vlasništvu investitora.
Mogu li graditi na građevnoj čestici na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže? Da li vodosprema zadovoljava uvjete gradnje?
Da, ako je to u skladu s građevinskom dozvolom izdanom u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima.
Koje akte treba ishoditi za građenje nadstrešnice za smještaj poljoprivrednih strojeva, dimenzija 4m x 9,5m x 4,5m?
Građevinsku dozvolu.
U čl. 3. st. 1. točci 3. novog Zakona o prostornom uređenju navedeno je značenje pojma građevinska (bruto) površina zgrade. To znači da je van snage Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (Narodne novine broj 90/10., 111/10., 55/12.) koji je donesen na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji?
Ne, taj Pravilnik je prestao važiti iz razloga prestanka važenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), a ne iz razloga što je Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) drugačije definirana građevinska (bruto) površina zgrade.
Na koji način i prema kojem pravilniku je predviđeno izraditi obračun površina i obujma u projektima zgrada nakon 1.1.2014.?
Građevinska (bruto) površina zgrade računa se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13), a obujam za komunalni doprinos sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12) i Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine broj 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).
Želim prenamijeniti obiteljsku kuću (za koju imam građevinsku dozvolu) u poslovni prostor. Što moram učiniti?
Morate ishoditi odgovarajući akt. Naime, promjena namjene postojeće građevine u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt na temelju koje se može pristupiti građenju odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine. Međutim, za promjenu namjene postojeće građevine u čiju je svrhu potrebno izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu.
Pravomoćnu lokacijsku dozvolu od 16.06.2013. želim izmijeniti. Dostavljam li dokumentaciju uz zahtjev za izmjenu sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je bio na snazi tijekom izdavanja lokacijske dozvole ili sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju koji je stupio na snagu 01.01.2014.? Mora li izmjena zahvata biti u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za izmjenu lokacijske dozvole?
Prema odredbi članka 190. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) može se mijenjati, dopunjavati, ukinuti i/ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13). Dakle, uz zahtjev za izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole dostavlja se u načelu „dokumentacija“ propisana Zakonom o prostornom uređenju te se postupak izmjene i/ili dopune provodi primjenom odredbi Zakona o prostornom uređenju na odgovarajući način. Primjerice, idejni projekt prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji te Zakonu o prostornom uređenju nemaju isti sadržaj pa dopuna, odnosno prilagodba sadržaja idejnog projekta izrađenog u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji sadržaju propisanom Zakonom o prostornom uređenju ne može biti uvjet za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole. Prema odredbi članka 148. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatraži.
Vezano za ishođenje posebnih uvjeta molim pojašnjenje čl.134.-136. Zakona o prostormom uređenju. Šalje li se prvo zahtjev Ministarstvu da bi se dobio popis javnopravnih tijela od kojih je potrebno zatražiti uvjete ili će Ministarstvo naknadno tražiti posebne uvjete koje projektanti ne ishode do predaje zahtjeva za lokacijsku dozvolu?
Upit od kojih je javnopravnih tijela potrebno pribaviti posebne uvjete, postavlja se upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, samo ukoliko projektant ne zna od kojih je javnopravnih tijela potrebno pribaviti posebne uvjete. Dakle, postavljanje upita nije nužno niti obavezno. Nadalje, zainteresirana osoba je sve posebne uvjete dužna zatražiti prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, koje je javnopravno tijelo dužno utvrditi u roku propisanom Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13). Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja lokacijske dozvole ne traži od javnopravnih tijela utvrđivanje posebnih uvjeta za čije utvrđivanje zainteresirana osoba nije podnijela zahtjev prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, već javnopravnom tijelu određuje dodatni rok za utvrđivanje uvjeta koje je zatražila zainteresirana osoba podnošenje zahtjeva za utvrđivanje istih prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a koje uvjete javnopravno tijelo nije utvrdilo u propisanom roku.
Što je lokacijska informacija?
Lokacijska informacija je pisana obavijest o namjeni prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu. Njezin detaljniji sadržaj i pravni domet propisan je odredbom članka 36. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13).
Potvrda glavnog projekta izdana je 22.02.2012. godine. Postoji li mogućnost produljenja roka trajanja potvrde na još dvije godine?
Ne, osim ako je zahtjev za produženje važenja potvrde glavnog projekta predan prije 1. siječnja 2014. godine.
U članku 85. Zakona o prostornom uređenju navodi se da je gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna. Tko izrađuje stručnu analizu – ovlaštene tvrtke, službe općine, povjerenstva, radne skupine?
Stručnu analizu izrađuje gradonačelnik, odnosno načelnik općine u suradnji sa stručnim upravnim tijelom.
Čl. 63. st.2. Zakona o prostornom uređenju kaže da se sredstva za izradu prostornog plana kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu. Mogu li inicijatori izmjena financirati izmjenu plana?
Da, sukladno zakonu. Primjerice, prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13) troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.